Predstavljanje umjetnika: "Janez Puhar, prvi slovenski fotograf"
[napisao obscuras. 22 Studenog 2017.][vijest pročitana 1913 puta]
Arhiv Tošo Dabac,Ilica 17, Zagreb,petak, 24. 11. 2017. u 18 sati: u okviru 9. dana fotografije Arhiva Tošo Dabac, Petra Puhar Kejžar, direktorica Ateljea Puhar u Kranju, održat će predavanje o umjetniku i pjesniku te prvom slovenskom fotografu Janezu Puharu koji je 1842. razvio jedinstveni postupak fotografije na staklu (hyalotipija ili svjetlopis ili „puharotipija“) i time postavio Sloveniju na svjetsku kartu fotografskih postignuća.
Svećenik, istraživač, fotograf, umjetnik, pjesnik, intelektualac i kozmopolit Janez Puhar rođen je 1814. u Kranju, gradu koji je u ono vrijeme pripadao Vojvodini Kranjskoj u Austrijskom Carstvu. Bio je prvi slovenski fotograf. Nakon što je francuska Akademija znanosti proglasila izum fotografije – dagerotipiju, Puhar je već sljedeće godine primjenjivao taj novi postupak, ali je ubrzo shvatio i njezine slabosti (okrenuta - zrcalna slika, nemogućnost kopiranja, duže vrijeme osvjetljavanja, skupi sastojci). Iskoristio je svoje raznovrsno prirodoslovno znanje i pristupačne materijale, što je 19. travnja 1842. rezultiralo inovacijom – fotografijom na staklu (hyalotipija ili svjetlopis ili „puharotipija”), čime je Sloveniju postavio na svjetsku kartu fotografskih postignuća. O Puharovim prvim uspjesima novine su izvještavale već 1841., a izum mu je tek nakon devet godina priznala bečka Akademija znanosti. Najviše stručno priznanje Janez Puhar stekao je 1852. kada ga je Francuska akademija – Académie nationale agricole manufacturière et commerciale proglasila izumiteljem fotografije na staklu te mu dodijelila naslov počasnog člana. U tom je razdoblju Puhar sudjelovao na trima svjetskim izložbama: 1851. u Londonu, 1853. u New Yorku i 1855. u Parizu. Sačuvana ostavština fotografa Janeza Puhara obuhvaća pet fotografija i jednu kopiju izgubljenog autoportreta te tri fotoreprodukcije. Danas su pohranjene u Narodnom muzeju Slovenije, jedna se nalazi u Muzeju arhitekture i dizajna u Ljubljani, a jedna je u privatnoj zbirci.
